Questions
ayuda
option
My Daypo

ERASED TEST, YOU MAY BE INTERESTED ONObjektno-orientirano programiranje

COMMENTS STATISTICS RECORDS
TAKE THE TEST
Title of test:
Objektno-orientirano programiranje

Description:
E-test po OOP

Author:
Darko Martinovik
(Other tests from this author)

Creation Date:
25/03/2009

Category:
Computers

Number of questions: 23
Share the Test:
Facebook
Twitter
Whatsapp
Share the Test:
Facebook
Twitter
Whatsapp
Last comments
No comments about this test.
Content:
Test po Objektno-orientirano programiranje Pred tebe se naogja probniot test po OOP, so temite klasi, objekti, konstruktori, destruktori, naslednost. Koristi po potreba livce i penkalo. Vnimavaj netocno odgovorenite prasanja nosat negativni poeni. So sreka. Napraveno od Darko Martinovik.
Sto e tocno za konstruktorot vo edna klasa: Toa e funkcija sto ne vraka vrednost Toa e funkcija koja ima isto ime so imeto na klasata i ne sodrzi argumenti Sekoja klasa go sodrzi podrazbirliviot konsturktor Se povikuva koga se startuva programata Se povikuva onolku pati kolku sto ima klasi vo programata Moze da bide preklopen so drug konsturktor Konstruktorot e funkcija sto se definira samo vnatre vo klasata Sekoi dve klasi mozat da go koristat toj konstruktor Imeto na konstruktorot e isto kako imeto na objektot od taa klasa.
Sto e tocno za desturktorot vo edna klasa: Toa e funkcija koja vraka vrednost Toa e funkcija koja ima isto ime so imeto na klasata, so dodaden prefiks ~ i ne sodrzi argumenti Se povikuva ednas koga zavrsuva programata Destruktorot e funkcija sto se definira samo vnatre vo klasata Edna klasa moze da ima poveke od eden destruktor Destruktorot moze da se povika vo programata so pisuvanje na znakot tilda (~) i potoa se pisuva negovoto ime. Destruktorite ne smejat da se definiraat vo privatniot del na klasata Nikoj od ponudenite odgovori.
Zosto se koristi copy konstruktorot: Za da se iskopira edna klasa vo druga Za da se iskopiraat site funkcii-clenki na eden objekt vo drug Se koristat koga vo klasata imame deklarirano dinamicki delovi i pritoa se pravat kopii na site dinamicki delovi vo memorijata Se koristat koga vo klasata imame deklarirano dinamicki delovi i pritoa ne se pravat kopii na site dinamicki delovi vo memorijata .
Sto e tocno dokolku se napise sledniot segment vo edna programa i pritoa s1 e instanca na klasata student: student s2=s1; Najprvin se povikuva podrazbirliviot konstruktor na klasata student i potoa se povikuva copy konstruktorot na istata klasa Se povikuva samo copy konstruktorot na klasata student Se povikuva samo podrazbirliviot konstruktor na klasata student Se povikuva prvin copy konstruktorot na klasata student i potoa se povikuva podrazbirliviot konstruktor na istata klasa Ne se povikuva nikakov konstruktor.
Koi od slednite outline definicii na flunkcii-clenki se validni za klasata krug krug krug::krug(krug k) { naredbi; } krug::krug(krug krug) { naredbi; } krug krug::k(krug k) { naredbi; } int krug::krug () { naredbi; } void krug::krug() { naredbi; } krug krug::krug (krug krug) { naredbi; } krug krug::k(void) { naredbi; } void krug(krug k) { naredbi; } krug krug(krug k) { naredbi; }.
Koi od slednite deklaracii na konstruktori se validni za klasata kvadrat void kvadrat(); void kvadrat(kvadrat k); kvadrat(kvadrat a,b,c); Kvadrat(int a); kvadrat(kvadrat); kvadrat(void); kvadrat::kvadrat(); kvadrat(kvadrat,kvadrat,kvadrat);.
Sto e tocno za edna staticka funkcija Moze da se povika preku nekoj objekt Moze da se povika bez da postoi objekt na taa klasa Kako parametri moze da sodrzi promenlivi od bilo koj tip Ne moze da se definira vo privatniot del na edna klasa Za da postoi edna staticka funkcija mora da postoi eden staticen objekt Nikoj od navedenite odgovori ne e tocen.
Prijateli na edna klasa moze da bidat: Funkcii nadvor od klasata Funkcii-clenki na nekoja druga klasa Drugi klasi Drugi objekti Objekti koi go imaat istoto ime kako klasata Funkcii-clenki na istata klasa Atributi na istata klasa ne postojat prijateli na edna klasa.
Klasata LISICA ja nasleduva klasata MECKA. Klasata ZAJKO ja nasleduva klasata VERVERICKA. Klasata SLON e nasledena od klasata MECKA. Klasata VERVERICKA ja nasleduva klasata MECKA. Klasata LISICA e nasledena od klasata LAV. Koja e osnovnata klasa? LAV LISICA MECKA ZAJKO VERVERICKA SLON.
Glavni karakteristiki na OOP se: Objekti Klasi Strukturi Enkapsulacija Polimorfizam Naslednost.
Delovi na sekoja klasa se: Podatoci (koi imaat svoe odnesuvanje) Funkcii (koi imaat svoe odnesuvanje) Funkcii (koi imaat svoi osobini) Podatoci (koi imaat svoi osobini).
Ako klasata se nasleduva kako privatna togas javnite (public) clenovi na osnovnata klasa se javni za izvedenata klasa javnite (public) clenovi na osnovnata klasa se privatni za izvedenata klasa javnite (public) clenovi na osnovnata klasa se zastiteni za izvedenata klasa privatnite (private) clenovi na osnovnata klasa se privatni za izvedenata klasa privatnite (private) clenovi na osnovnata klasa se javni za izvedenata klasa privatnite (private) clenovi na osnovnata klasa se zastiteni za izvedenata klasa zastitenite (protected) clenovi na osnovnata klasa se privatni za izvedenata klasa zastitenite (protected) clenovi na osnovnata klasa se javni za izvedenata klasa zastitenite (protected) clenovi na osnovnata klasa se zastiteni za izvedenata klasa.
Sto e tocno dokolku klasata A e izvedena od klasata B, so tip na izveduvanje public: Prvin se povikuva konstruktorot na klasata A, pa potoa konstruktorot na klasata B Prvin se povikuva konstruktorot na klasata B, pa potoa konstruktorot na klasata A Prvin se povikuva destruktorot na klasata A, pa potoa destruktorot na klasata B Prvin se povikuva destruktorot na klasata B, pa potoa destruktorot na klasata A Javnite clenovi na klasata B, se privatni za klasata A Preku nekoja metoda od klasata A, moze da se dostapi do nekoj privaten clen na klasata B Preku nekoja metoda od klasata A, moze da se dostapi do nekoj zastiten (protected) clen na klasata B.
Privatnite funkcii – clenki na edna klasa: Moze da se dostapat od Main Moze da se dostapat od sekoja druga klasa Moze da se dostapat od prijatelskite funkcii na taa klasa Moze da se dostapat od privatnite atributi na klasata Moze da se dostapat od izvedenite klasi Moze da se dostapat od druga prijatelska klasa Moze da se dostapat od prijatelska funkcija-clenka na druga klasa.
Sto ke se ispecati dokolku se napise sledniot kod: #include<iostream> using namespace std; class number { public: int a; static int b; number(int n) { a=n; } void n_get() { cout<<a; } }; int number::b=0; void main(){ number n1(5),n2(10),n3(15); n1.a-=n1.b+(++n2.b)*n3.b+n3.a; n1.n_get(); system("pause"); } -12 10 5 -5 0 12 -10 7 kompajlerot ke najde sintaksicka greska.
Sto ke se ispecati ako se napise sledniot kod: #include<iostream> using namespace std; class covek { private: char ime[30]; int god; public: covek() { cout<<" K2 "; }; covek(char x[],int n) { strcpy(ime,x); god=n; cout<<" K "; } ~covek() { cout<<" D "; } void get() { cout<<ime<<" "<<god<<" "; } }; void pecati(covek &c) { c.get(); } void pecati2(covek c) { c.get(); } void main() { covek c1; // tuka kodot ima greska covek c2("Darko",19); covek c3=c2; pecati(c3); pecati2(c2); system("pause"); } kodot ima greska K2 K Darko 19 Darko 19 D D D D K2 K K Darko 19 Darko 19 D D D D K2 K K Darko 19 D Darko 19 D D D D K2 K K Darko 19 D K Darko 19 D D D D D K2 K K Darko 19 D K Darko 19 D D D D D K2 K Darko 19 K Darko 19 D D D D D K2 K Darko 19 K Darko 19 D D D D K2 K Darko 19 K Darko 19 D D D.
Sto ke se ispecati dokolku se napise sledniot kod: #include<iostream> using namespace std; class kvadrat { private: int a; int plostina; kvadrat(int b) { a=b; } public: void presmetaj() { plostina=a*a; } kvadrat() {} int get() { return plostina; } }; void main() { kvadrat k1(5); k1.presmetaj(); cout<<k1.get(); system("pause"); } kompajlerot ke najde sintaksicka greska 25 5.
Sto ke se ispecati dokolku se napise sledniot kod: #include<iostream> using namespace std; class presmetka { private: static int z; public: presmetka() { z++; } ~presmetka() { z--; } presmetka(const presmetka & p) { z+=2; } void get() { cout<<z<<" "; } }; int presmetka::z=0; void f1(presmetka p) { presmetka p3; } void f2(presmetka &p) { presmetka p4; } void main() { presmetka p1,p2=p1; f1(p1); f2(p2); p1.get(); system("pause"); } 1 2 3 4 5 6 7 8 kompajlerot ke najde sinstaksicka greska 9.
Za koi segmenti kodot ke bide tocen, dokolku toj segment se napise na predvidenoto mesto: #include<iostream> using namespace std; class student { protected: int a,b; student(int x,int y) { a=x; b=y; } public: student(){}; void put_a_b(int x,int y) { a=x; b=y; } }; void main() { int i=10; student s1; //mesto za naredba } student s2(1,2); student s1; student student; student s[20]; student s[i]; kompajlerot ke najde sintaksicki greski s2.put_a_b(3,5); student s2=s1; student s2,s3=s2=s1;.
Sto ke se ispecati: #include<iostream> using namespace std; class krug { public: krug(void) { cout<<"K1 "; } krug(int a) { cout<<"K1-1 "; } ~krug() { cout<<"D1 "; } }; class krug2:public krug { public: krug2() { cout<<"K2 ";} krug2(int a) { cout<<"K2-2 ";} ~krug2() { cout<<"D2 "; } }; class krug3:public krug2,public krug { public: krug3() { cout<<"K3 "; } krug3(int a) { cout<<"K3-3 "; } ~krug3() { cout<<"D3 "; } }; void main(){ krug3 k1(20); system("pause"); } kompajlerot ke najde sintaksicki greski K1 K2 K1 K3-3 D3 D1 D2 D1 K3-3 D3 K3-3 K2 K1 K1 D1 D1 D2 D3 K3-3 K2 K1 K1 D2 D1 D1 D3 K3-3 K2 K1 K1 D3 K1-1 K2-2 K3-3 D3 D1 D2 D1 K3-3 K2-2 K1-1 K1 D1 D1 D2 D3 K1 K2 K1 K3-3 D1 D2 D1 D3.
Koi od slednive definicii na konstruktori na izvedena klasa se tocni, ako se znae deka klasa triagolnik e izvedena od klasata telo i telo2. triagolnik(int x,int y,int z,int t):telo2(x,y),telo(z,t) { } triagolnik(int x,int y,int z,int t):telo2(x,y):telo(z,t) { } triagolnik(int x,int y,int z,int t):telo(x,y),telo2(z,t) { } triagolnik(int x,int y,int z,int t):telo(x,y):telo2(z,t) { } triagolnik(int x,int y,int z,int t):telo(x,y) { } triagolnik(int x,int y,int z,int t):telo(x,x),telo2(x,x) { } triagolnik(int x,int y,int z,int t):telo(x,x):telo2(x,x) { } triagolnik(int x,int y):telo(x,y),telo2(x,y) { } triagolnik(int x,int y):telo(x,y):telo2(x,y) { }.
Kraj na testot Gi resi site prasanja na testot. So klikanje na kopceto Next pogledaj go procentot sto si go osvoil. Napraveno od Darko Martinovik.
Report abuse Consent Terms of use